Vlada je na današnjoj sjednici fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata i privremeno smanjila trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo, kako bi ublažila rast cijena. Premijer Plenković kazao je kako se očekuje da će cijena dizela od sutra biti 12,53 kune, cijena benzina 12,19 kuna po litri, a plavog dizela 8,04 kune, dok bi bez Vladine intervencije benzin bi stajao 13,28 kuna, dizel 13,71, a plavi dizel 8,81 kunu. Ako bi se išlo s produljenjem fiksiranja maloprodajne cijene, mnogi distributeri na tržištu suočili bi se sa situacijom da posluju s gubitkom, a što bi posljedično moglo dovesti i do zatvaranja nekih benzinskih postaja, što nije opcija za Vladu, dodao je.
Otvarajući današnju, 106. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade predstavio je njezine točke i osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
Vlada je na današnjoj sjednici izmijenila Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju te donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.
Premijer Plenković pojasnio je da su Hrvatska i svijet svjedoci ruske agresiju na Ukrajinu i posljedičnih geopolitičkih zbivanja, jedno od kojih je značajan rast cijena energenata.
Podsjetio je da je Vlada prije mjesec dana donijela Uredbu kojim je intervenirala i fiksirala maloprodajne cijene motorskog benzina na 11,37 kuna, dizelskog goriva na 11,29 kuna te plavog dizela na 6,5 kuna.
Ta je mjera bila privremenoga karaktera od 30 dana, a ističe sutra.
Sigurna i puna opskrba naftnim derivatima
"S obzirom na to da je na svjetskom tržištu cijena Brenta značajno rasla te je u petak iznosila 120 dolara po barelu, a danas je već 135 dolara, Vlada je odlučila donijeti nove mjere kojima ćemo ublažiti očekivani rast cijena naftnih derivata.
Naime, bez bilo kakvih Vladinih mjera i ako bi se cijene naftnih derivata u potpunosti slobodno formirale na tržištu, sutra bi cijena za dizelsko gorivo iznosila 13,71 kunu, a za benzinsko13,28 kuna, što jasno potvrđuje prognoze da se radi o rekordno visokim razinama cijena", rekao je premijer Plenković.
Stoga će Vlada, dodao je, na današnjoj sjednici donijeti dvije uredbe kojima će uvesti novi koncept u smislu fiksiranja marži trgovaca naftnih derivata i smanjenja trošarina na dizelsko i benzinsko gorivo.
"Na taj način cilj nam je osigurati sigurnu i punu opskrbu naftnim derivatima na području cijele Hrvatske i smanjiti razinu rasta cijena", poručio je.
Naime, pojasnio je, kada bi se išlo s produljenjem fiksiranja maloprodajne cijene, mnogi distributeri na tržištu suočili bi se sa situacijom da posluju s gubitkom, a to bi posljedično moglo dovesti i do zatvaranja nekih maloprodajnih mjesta – benzinskih postaja. To, dodao je, nije opcija za Vladu.
Cijena dizela od sutra biti 12,53 kune, cijena benzina 12,19 kuna po litri, a plavog dizela 8,04 kune
Kako bismo izbjegli takvu situaciju, ovim konceptom omogućit ćemo njihovo daljnje poslovanje uz fiksiranje ukupne marže za dizelsko gorivo i benzinsko gorivo na 0,75 lipa po litri i 0,50 kn po litri za plavi dizel, pojasnio je premijer.
Dodatno, izmjenama Uredbe o trošarinama država će na rok od 90 dana smanjiti iznose trošarina na dizelsko i benzinsko gorivo - 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva.
"Na taj način želimo pridonijeti smanjenju cjenovnog udara na naše građane, a time će, prema našim izračunima, doći do smanjenja prihoda državnog proračuna od trošarine na energente preko 150 milijuna kuna", istaknuo je.
"Prema našim procjenama ovim mjerama rast po litri goriva, bilo dizelsko bilo benzinsko, koji bi po realnim tržišnim kretanjima iznosio oko 2 kune, uspjet će se zadržati na porastu u rasponu od 80 lipa do 1,20 kuna, uz iznimku plavoga dizela koji je zadnji puta već bio ograničen na jako niskoj cijeni, a sada će narasti za 1,54 kune", dodao je.
Vlada očekuje da će cijena dizela od sutra biti 12,53 kune, cijena benzina 12,19 kuna po litri, a plavog dizela 8,04 kune.
Dodatna pomoć Vlade sektorima poljoprivrede i ribarstva
Vlada će nastaviti pratiti kretanja na mediteranskom tržištu te će po potrebi pravovremeno, i prije isteka roka od 90 dana, razmotriti ove mjere i dodatno intervenirati.
U odnosu na ostale energente, prije svega električne energije i plina, Vlada je predstavila svoj paket mjera prije dva tjedna u ukupnoj vrijednosti od 4,8 milijardi kuna kojima će ublažiti udar na standard građana.
Svi provedbeni akti su operacionalizacija ovog paketa i bit će pripremljeni na idućoj sjednici Vlade, najavio je premijer Plenković, kako bi cijeli paket stupio na snagu s 1. travnja ove godine.
Dodao je da će Vlada razmotriti kako dodatno pomoći sektorima poljoprivrede i ribarstva, s obzirom na rast cijena energenata.
"Agresija na u Ukrajini imat će posljedice za cijeli svijet, no važno je da ovdje ostanemo čvrsti i jedinstveni, da ne popustimo u našoj solidarnosti s Ukrajinom niti da posustanemo pred bilo čijim ucjenama. Svako je popuštanje dugoročno pogubno za sigurnost cijele Europe", poručio je predsjednik Vlade i dodao da će hrvatska Vlada zajedno s ostalim europskim partnerima, pronalaziti odgovarajuće mjere kako bi što je više moguće zaštitila kućanstva i gospodarstvo.
O novom paketu mjera na razini Europske unije, dodao je, Europsko vijeće razgovarat će na sastanku u Parizu krajem ovoga tjedna.
Očekuje se smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 152 milijuna i 674 tisuće kuna
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je pravna osnova za donošenje izmjena Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju u Zakonu o trošarinama, kojim se daje ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske da Uredbom određuje visine trošarina na predmete oporezivanja iz članka 96. stavka 6. Zakona.
Predloženim izmjenama predlaže se snižavanje visine trošarine za najprodavanije energente bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo, i to za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva.
Marić je napomenuo da je Vlada u nekim od prijašnjih krugova poreznih reformi uvela i odredbu gdje se cestovnim prijevoznicima robe i putnika kamionima odnosno autobusima vraća dio trošarine za dizelsko gorivom do minimalne razine. Za prošlu godinu ukupno je isplaćeno 223 milijuna kuna.
Ministar je rekao i da se za vrijeme važenja ove Uredbe očekuje smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 152 milijuna i 674 tisuće kuna.
Najviše maloprodajne cijene primjenjuju se na Eurosuper 95, Eurodizel i plavi dizel
Kad je riječ o Uredbi o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je da se potreba za intervencijom i donošenjem ove Uredbe nalazi u činjenici da je zbog iznenadnih i naglih promjena cijena nafte i naftnih derivata, na svjetskim i nama najbližem referentnom tržištu Mediterana, potrebno u određenom periodu ograničiti maksimalne maloprodajne cijene uvjetovane disbalansom između trenutačne ponude i potražnje.
Ćorić je pojasnio da se najviše maloprodajne cijene propisane ovom Uredbom primjenjuju samo na naftne derivate bez dodanih multifunkcionalnih aditiva, odnosno Eurosuper 95, Eurodizel i plavi dizel, dok se za benzine s više oktana te za sva tzv. premium goriva cijene i dalje mogu formirati slobodno.
Brzi odgovor Vlade na humanitarne potrebe raseljenih osoba iz Ukrajine
Treća točka današnje sjednice Vlade bila je Odluka o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljenije osobe iz Ukrajine.
Danas je 12 dan ruske agresije na Ukrajinu i prema najnovijim informacijama Međunarodne organizacije za migracije, Ukrajinu je napustilo više od 1,8 milijuna ljudi, kazao je premijer Plenković.
Dodao je da je do danas u Hrvatsku ukupno je ušlo više od 2.580 osoba iz Ukrajine - od čega je žena 1.205, 288 muškaraca te 950djece.
Za uspješnu realizaciju prihvaćanja i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine Vlada je na sjednici održanoj 28. veljače 2022., osnovala Međuresornu radnu skupinu čija je zadaća koordinirano djelovanje svih nadležnih tijela i institucija te provođenje mjera i aktivnosti s ciljem pružanja humanitarne pomoći, prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.
"Riječ je o brzom odgovoru na humanitarne potrebe raseljenih osoba", istaknuo je predsjednik Vlade.
Sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranac pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj ima pravo na boravak, iskaznicu, osnovna sredstva za život i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obvezama, rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, spajanje obitelji te slobodu vjeroispovijesti.
Uvođenje privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine
Obrazlažući Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova naglasio je da je situacija u Ukrajini bez presedana na tlu Europe još od Drugog svjetskog rata.
Rekao je da će Republika Hrvatska, zahvaljujući brzoj reakciji Europske unije i aktiviranom mehanizmu o privremenoj zaštiti, zbrinuti sve raseljene osobe iz Ukrajine koje budu iskazale želju da ostvare međunarodnu privremenu zaštitu na teritoriju naše države.
"Intencija je da se svi ti ljudi što brže i jednostavnije zbrinu i integriraju u hrvatsku društvenu zajednicu, a naša je obveza omogućiti im sve što im je potrebno", naglasio je Božinović.
Istaknuo je da je važno i kvalitetno organizirati sustav kako bi Hrvatska bila spremna na mogući veći priljev izbjeglica iz Ukrajine.
Ministar je rekao da se ovom Odlukom uvodi privremena zaštita u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Provedbenoj odluci Vijeća od 4. ožujka 2022.
Republika Hrvatska će odobriti privremenu zaštitu slijedećim kategorijama raseljenih osoba, koje su napustile Ukrajinu od 24. veljače 2022.: državljanima Ukrajine i članovima njihovih obitelji koji su boravili u Ukrajini na dan 24. veljače 2022, zatim osobama bez državljanstva i državljanima ostalih trećih zemalja, koji su u Ukrajini uživali međunarodnu ili istovjetnu nacionalnu zaštitu na dan 24. veljače 2022. i članovima njihovih obitelji koji su u Ukrajini imali odobren boravak na dan 24. veljače 2022. te državljanima ostalih trećih zemalja koji su u Ukrajini imali važeći stalni boravak na dan 24. veljače 2022. sukladno ukrajinskim propisima i koji se ne mogu vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla u sigurnim i trajnim uvjetima.
Hrvatska će odobriti privremenu zaštitu i raseljenim državljanima Ukrajine i članovima njihovih obitelji koji su neposredno prije 24. veljače 2022. napustili Ukrajinu zbog sigurnosne situacije te se zbog oružanog sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu.
Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za organizaciju prihvata i zbrinjavanja osoba koje ispunjavaju uvjete za odobrenje privremene zaštite te zaprimanje i odlučivanje o zahtjevu za privremenom zaštitu.
Za ostvarivanje prava stranaca pod privremenom zaštitom zadužuju se tijela državne uprave u okviru svojih nadležnosti.
Izmjene Zakona o Vladi
Na zatvorenom dijelu sjednice, kazao je premijer Plenković, Vlada će donijeti Odluku, sukladno članku 34., Zakona o Vladi, a temeljem zahtjeva USKOK-a, o skidanju imuniteta ministru Aladroviću.
Ujedno, dodao je, budući da Vlada smatra da su te odredbe Zakona zastarjele i nepotrebne, što je najavio i na početku mandata, u postupak javnog savjetovanja Ministarstvo pravosuđa i uprave uputit će ovoga tjedna izmjene i dopune Zakona o Vladi.
"Tim ćemo izmjenama propisati da se za koruptivna kaznena djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, protiv člana Vlade kazneni postupak može voditi i bez odobrenja Vlade", pojasnio je premijer Plenković.
Ta je odredba, koja će se izmjenama brisati iz Zakona, po njegovu političkom uvjerenju apsolutno nepotrebna i redundantna.
"Ako se može dogoditi situacija da se službujućega ministra uhiti za kaznena djela za koje je predviđena kazna veća od pet godina, onda djeluje smiješno, nepotrebno i kao nekakav relikt prošlosti odredba da moramo djelovati na temelju zahtjeva DORH-a i USKOK-a da skidamo imunitet", pojasnio je.
Skidanjem imuniteta ministru Aladroviću Vlada još jednom potvrđuje da poštuje neovisnost pravosudnih tijela
Još je jednom ponovio da Vlada i današnjom odlukom potvrđuje da poštuje neovisnost i samostalnost pravosudnih tijela.
"Omogućujemo ovom odlukom USKOK-u da u ovom predmetu poduzima kazneno procesne radnje iz svoje nadležnosti, sukladno ustavnim i zakonskim ovlastima.
No, podsjećam da je istraga tek dio kaznenog postupka koja može, ali i ne mora rezultirati postupkom pred sudom.
To se odnosi i na predmet bivšeg ministra Horvata, podpredsjednika Miloševića i ministra Aladrovića - za koje kao i za sve druge građane vrijedi presumpcija nevinosti.
Ne ulazim u daljnji tijek postupka, ali ako se o ovim predmetima bude odlučivalo na sudu – njihovu krivnju će trebati dokazati, a teret dokaza je na DORH-u, odnosno USKOK-u", poručio je.
Podsjetio je da je ovo prvi puta da smo imali akciju USKOK-a koja je rezultirala pokretanjem istrage protiv tri člana Vlade, pri čemu je jedan član Vlade, sada već bivši, bio uhićen i pritvoren.
"Takva akcija je, pretpostavljam, iz kuta USKOK-a u procesno-pravnom smislu utemeljena i zasnovana na zakonu, no neupitno je da je ona imala političke konotacije i utjecala je i na rad, a i percepciju rada Vlade, a i na stabilnost funkcioniranja svih institucija i u, recimo to tako, uobičajenim okolnostima, a vjerojatno još više u ovakvim prilično neuobičajenim okolnostima u kojima svi skupa danas živimo, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu", rekao je premijer Plenković.
"Ne ulazeći u tijek postupka, ja mogu pretpostaviti da je pokretanje utemeljeno na čvrstim dokazima, da će postupak biti brz, a ministrima omogućena sva procesna prava koja se jamče i drugim građanima", dodao je.
Zbog povjerenja u pravosuđe potrebno riješiti problem curenja informacija, pogotovo u fazi provođenja izvida
U tom je kontekstu još jednom pozvao DORH i USKOK, kao nadležna tijela, da riješe problem curenja informacija, koji je postao praksa, na koju se upozorava već dulje vrijeme - međutim bez učinka.
"To u javnosti praktički stavlja sudbinu ljudi pred gotov čin. A to sigurno nije dobro niti je prihvatljivo. Ta praksa, posebno u fazi provođenja izvida, otvara prostor za razgovor pa i ocjene o motivima za dijeljenje informacija, što nije dobro niti za tijela kaznenog progona, niti za daljnji tijek postupka", poručio je premijer Plenković.
U ime Vlade je konstatirao da će eventualnu krivnju ovih članova Vlade utvrđivati sud.
"Ako slučajno to sud ne utvrdi, osim nepovratno nanesene štete članovima Vlade o kojima se radi, podpredsjedniku vlade i ministrima, to će biti jako loše i za opću percepciju i za povjerenje u tijela kaznenog progona, a i za pravosuđe u cjelini.
No, ako se u daljnjem tijeku postupka pokaže da kaznene odgovornosti ima, želim jasno kazati uime cijele Vlade, a i osobno, da koruptivno ponašanje i obnašanja povjerene funkcije na način koji nije zakonit nije prihvatljivo, bez obzira o kome se radilo.
Dakle, neupitna je i samostalnost i neovisnost pravosudnih tijela, ali isto tako i odgovornost i profesionalnost pravosudnih tijela kao jamstvo učinkovitog i pravednog sustava", poručio je premijer Plenković.
Obostrana želja za unaprjeđenjem gospodarske suradnje Hrvatske i Dubaija
Premijer Plenković osvrnuo se i na posjet Dubaiju, u kojem je na EXPO-u 2020. protekli vikend obilježen Nacionalni dan Republike Hrvatske, a tom je prigodom održan i Poslovni forum Dubai-Hrvatska.
Tijekom boravka u Dubaiju premijer Plenković susreo se s potpredsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladarom Dubaija šeikom Mohammedom bin Rashidom al-Maktoumom te sastanak s prestolonasljednikom i de facto vladarom Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Khalifom bin Zayedom Al Nahyanom, koji je ujedno i vladar Abu Dhabija.
Na svim je razgovorima izražena želja za unaprjeđenjem gospodarske suradnje, koja je u nekoliko zadnjih godina bila oko 95 milijuna dolara razmjene, kazao je premijer Plenković.
Na poslovnom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, dodao je, sudjelovalo je preko 80 gospodarstvenika iz Hrvatske, a ostvareni kontakti omogućit će jačanje suradnje s Emiratima koji su bogati nalazištima nafte i važni za energetsku situaciju.
Premijer Plenković u Dubaiju se sastao i s američkom ministrovom za trgovinu Ginom Raimondo, a razgovarali su o daljnjem unaprjeđenju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, te sigurnosnoj situaciji u svijetu i Europi, osobito na jugoistoku Europe.
Pisane vijesti
