Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je 41. (tematsku) sjednicu posvećenu Strategiji od polja do stola i kratkim lancima opskrbe hranom 25. studenog u Šibeniku. Sjednica je održana u okviru 4. Hrvatskog ruralnog parlamenta i 19. Sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva koji se od 25. – 27. studenoga 2021. godine održavaju u Šibeniku, a kojima je Odbor za poljoprivredu pokrovitelj.
Predsjednica Odbora
Marijana Petir je rekla kako se trenutno nalazimo na prekretnici koja bi trebala rezultirati prijelazom na održive sustave opskrbe hranom, što Strategija od polja do stola prepoznaje. Strategija je usmjerena prema poticanju održivih praksi u sektoru proizvodnje i prerade hrane, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva i usluga prehrane kako bi se smanjio utjecaj prehrambenog sustava Unije na okoliš i klimu i ojačala njegova otpornost. „No, poljoprivrednici su zabrinuti zbog ambicioznih ciljeva koje Strategija ali i Zeleni plan stavljaju pred njih kako bi zadovoljili okolišno-klimatske ciljeve. Boje se da će takav pristup dovesti do smanjenja proizvodnje hrane u EU, te time dovesti u pitanje samodostatnost, preseliti proizvodnju hrane u treće zemlje što će uzrokovati krčenje šuma radi povećanja proizvodnje hrane, a to će pak posljedično dovesti do povećanja emisija stakleničkih plinova“, rekla je Petir i dodala da poljoprivrednici ne pušu na hladno, što je potvrdilo i više znanstvenih studija.
Podsjetila je i kako ne polaze sve države članice sa istih startnih pozicija, što je potrebno vrednovati kako bi doprinos država članica bio uravnotežen, a prilike koje im stoje na raspolaganju bile svima dostupne.„Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva zbog bogatih izvora biomase, najbogatiju biološku raznolikost te su se površine pod ekološkom proizvodnjom udvostručile. Neki bi rekli da mi konja za trku imamo kada je riječ o zelenim ambicijama, no ipak, s druge strane, proizvođači nam se nevoljko udružuju, procedure za registraciju proizvođačkih organizacija su prekomplicirane, a bez udruživanja teško je zadovoljiti potrebe tržišta i isporučiti količine proizvoda koje se od proizvođača traže. Nadam se da će motivacijski djelovati podatak da hrvatski poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe ostvarju na poljoprivrednom gospodarstvu veću dodanu vrijednost za 8138 EUR od poljoprivrednika koji se oslanjaju na dulje lance opskrbe hranom“, rekla je Petir.
Tijekom pojave pandemije bolesti COVID 19 uspostavljene su ad hoc virtualne lokalne tržnice koje su povezivale proizvođače s potrošačima, no ponovnim otvaranjem granica, Petir kaže da je „brzo splasnuo lokalpatriotizam i potrošači su se vratili navikama kupovini u trgovačkim lancima“. Glavni problem nefunkcioniranja kratkih lanaca opskrbe hranom Petir vidi u kompliciranoj javnoj nabavi, ali i u nedostatnim količinama lokalnih proizvoda koji se nude tržištu, te u činjenici da se Hrvatska nalazi na 20. mjestu među državama članicama Unije po indeksu gospodarske i društvene digitalizacije. Zaokret na održivu proizvodnju ima svoju cijenu i neće biti dobro ako istu prebacimo samo na poljoprivrednike, a da im pri tome ne osiguramo prepoznatljivost njihovih proizvoda na tržištu i ne osiguramo potporu koja će ublažiti pritisak ostvarivanja ciljeva planiranih kroz Europski zeleni plan. Zato su, rekla je Petir potrebne mjere za krizno upravljanje u sektoru hrane, pa i ambicioznije mjere za rješavanje kriza na tržištu, i onih uzrokovanih cijenom i onih uzrokovanih klimatskim promjenama i to ne samo kroz poljoprivredni, već i proračune drugih europskih fondova.
O izazovima koje pred poljoprivrednike i gospodarstvo stavlja Strategija od polja do stola na sjednici je govorio
Gijs Schilthuis, voditelj odjela Perspektive politika Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije.
“Strategija ‘Od polja do stola’ ima za cilj ubrzati naš prijelaz na održivi prehrambeni sustav. Postavljanje naših prehrambenih sustava na put održivosti donosi nove mogućnosti za poljoprivrednike i druge dionike u lancima vrijednosti hrane. Nove tehnologije, u kombinaciji s rastućom osviještenosti i potražnjom za održivom hranom, koristit će i potrošačima i proizvođačima. Zajednička poljoprivredna politika ostaje snažan instrument za osiguravanje sigurnosti hrane, uz potporu prelaska na održive prehrambene sustave", rekao je Schilthuis
„U koronakrizi je dodatno iskazana potreba za kraćim lancima opskrbe zbog sigurnosti opskrbe hranom, koja je kvalitetna, svježa i domaća. U tom smjeru su formulirane reforme i investicije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti koje uključuju 616 milijuna kuna vrijedna ulaganja u logističko distributivne centre za voće i povrće i 32 milijuna kuna vrijedno unaprjeđenje sustava doniranja hrane. Naš fokus je jačanje produktivnosti, otpornosti i konkurentnosti domaćih proizvođača, uz uvažavanje zelene i digitalne ambicije. Svi smo svjesni važnosti očuvanja zdravog okoliša, a posebno poljoprivrednici kojima egzistencija ovisi o dobrom stanju proizvodnih resursa i okoliša u kojem djeluju. Hrvatska podržava klimatske ciljeve Europske unije te će ih na odgovarajući način ugraditi u svoj Strateški plan za razdoblje od 2023. do 2027. godine“, istaknula je ministrica poljoprivrede
Marija Vučković.
O ograničenjima, mogućnostima i potrebama vezanim uz kratke lance opskrbe hranom u Republici Hrvatskoj govorili su Snježana Tolić, potpredsjednica LEADER mreže Hrvatske i
Vedran Kraljević, voditelj 19. Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva. O perspektivama rasta i razvoja kratkih lanaca opskrbe hranom i primjerima dobre prakse u Šibensko kninskoj županiji govorio je zamjenik župana
Ognjen Vukmirović. Vilim Matula postavio je upit o realizaciji Akcijskog plana jačanja kratkih lanaca opskrbe hranom za javne ustanove iz 2019. godine. Na žurnu potrebu otvaranja tržnica kao kratkih lanaca opskrbe hranom u hrvatskim gradovima i općinama, te na neprepoznavanje potreba malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača i ribara u postupcima odobravanja europskih sredstava upozorio je
Petar Baranović. Anja Šimpraga podsjetila je na visoku prosječnu starosnu dob poljoprivrednika u Šibensko kninskoj županiji i nepostojanje lokalne akcijske grupe koja bi na području Šibensko kninske županije pratila potrebe ovog ruralnog područja.
Željko Lenart osvrnuo se na potrebu kreiranja mjera pomoći za poljoprivrednike koji nisu u sustavu PDV-a i kojima poljoprivreda nije jedina djelatnost, a obrađuju relativno male poljoprivredne površine i ne stvaraju negativan ugljični otisak. Upozorio je kako trgovački lanci ne prepoznaju ponudu malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača, te kako je, posebno za ekološku proizvodnju potrebno osigurati radnu snagu.
Stipan Šašlin rekao je kako su ciljevi Strategije dobro definirani, no u njihova provedba treba biti postupna zbog nejednakih početnih pozicija poljoprivrednika, a za ostvarenje ciljeva treba dodatna upornost i kreatora politika i samih poljoprivrednika.
Ružica Vukovac istaknula je kako treba olakšati dostupnost europskim sredstvima, a poljoprivrednicima osigurati kompenzaciju za pojačanu klimatsku ambiciju i osloboditi ih parafiskalnih nameta.
Siniša Jenkač podsjetio je kako je RH jedna od tri države članice Unije s najčišćim okolišem, vodom, te najviše šumskih površina. Podsjetio je i na dobre primjere kratkih lanaca opskrbe hranom za škole i bolnice.
Na sjednici je sudjelovao i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede
Zdravko Tušek koji je odgovorio na pitanja zastupnika i istaknuo najvažnije aktivnosti kojima je Ministarstvo posvećeno
.
Održavanju sjednice Odbora za poljoprivredu, prethodilo je otvaranje 4. Hrvatskog ruralnog parlamenta i 19. Sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva, koje je u ime pokrovitelja, otvorila predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir.
Snimka sjednice dostupna je na priloženoj poveznici:
https://youtu.be/phUDWfb4qN0
Pisane vijesti
