Na nedavno održanoj godišnjoj sjednici Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) donijela je iznimno ambiciozan paket mjera koje imaju za cilj unaprijediti stanje stokova te doprinijeti zaštiti bioraznolikosti Mediterana.
I ove godine u posebnom fokusu je bilo Jadransko more za koje je usvojeno nekoliko iznimno važnih Preporuka. Svakako najvažnija od njih je ona o uspostavi FRA područja Jabučke kotline kao trajnog režima upravljanja. Već četiri pune godine na snazi je poseban režim ribolova na području Jabučke kotline pod kapom GFCM-a, koji podrazumijeva i potpunu zabranu ribolova u njenom središnjem dijelu, no do sad je bio privremenog karaktera s rokom provedbe do kraja 2021. godine. S novom Preporukom, koja je i ovaj put prijedlog EU, a kao izravna posljedica dogovora hrvatske i talijanske administracije, uspostavlja se trajna zaštita ovog područja. Naime, nakon što je znanstveni monitoring potvrdio da su pozitivni pomaci u smislu brojnosti i strukture populacija ključnih vrsta na ovom području i bolji od očekivanih te da se pozitivni trendovi bilježe i u okolnom području, Ministarstvo poljoprivrede je na EU razini pokrenulo inicijativu o nastavku zaštite ovog područja što je, uz podršku Talijanske Republike, naposljetku rezultiralo usvajanjem nove GFCM Preporuke bez vremenskog ograničenja.
„
Vjerujem da smo uspostavom trajne zaštite Jabučke kotline osigurali budućnost Jadranskog mora i napravili važan korak ka održivom iskorištavanju pridnenih vrsta, posebice oslića i škampa. Ministarstvo poljoprivrede nastavlja s aktivnostima koje imaju za cilj poboljšanje stanja živih bogatstva Jadranskog mora, a sve kako bi se u konačnici osigurali stabilni ulovi i profitabilno ribarstvo“,
izjavila je ministrica Marija Vučković.
Zasigurno važan korak ka ostvarenju ovog cilja je i novi Višegodišnji plan upravljanja za održivo iskorištavanje male plave ribe u Jadranskom moru koji je također usvojen na ovogodišnjem sastanku GFCM-a. Ovaj Plan osigurava stabilnost za hrvatsku plivaričarsku flotu u narednim godinama, ali isto tako očekuje značajan napredak po pitanju kvalitete procjene stanja stokova te predviđa kompletnu transformaciju pristupa znanstvenom savjetu, kao i transformaciju pristupa upravljanju. Naime, iako su mjere koje u bile na snazi proteklih godina osigurale stabilnost ulova i spriječile značajnije negativne promjene, stokovi srdele i inćuna su i dalje pod prevelikim ribolovnim pritiskom te je potrebno promijeniti upravljački pristup. Upravo zbog toga, Plan predviđa postepeni prelazak na individualni pristup za svaku od vrsta i razmatranje stanja na godišnjoj razini te prilagodbu razine ulova. Na inicijativu Ministarstva, sastavni dio Plana je i odredba o maksimalnoj varijaciji ulova koja će omogućiti prilagodbu flote, ali isto tako i odredba o fleksibilnosti između dvije vrste koja će omogućiti miješane ulove i fleksibilnost u odnosu na individualno ograničenje ulova. Također, važan korak ka održivom ribarstvu je i usvojena dopuna Plana upravljanja za demerzalni ribolov kojom se određuje ribolovni napor za 2022. godinu za koćarski ribolov, a koja također osigurava stabilnost za hrvatsku flotu.
Pisane vijesti
