Obraćanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na sastanku na vrhu 26. UN-ove konferencije o klimatskim promjenama u Glasgowu prenosimo u cijelosti.
"Klimatske promjene najveći su izazov naših života i ovoga stoljeća.
Čak i uz najodlučnije djelovanje sada, one će nepovratno pogoršati živote generacija koje slijede.
Odlučnim i žurnim djelovanjem ipak možemo znatno umanjiti ovo pogoršanje.
Na nama je, kao liderima, ne samo kao zabrinutim pojedincima, da donesemo i provedemo politike koje će to postići.
U najmanju ruku, moramo ostvariti ciljeve već sklopljenih klimatskih sporazuma te djelovati snažnije na njihovom ispunjavanju.
To je ključ za smanjenje rastućeg jaza u područjima u kojima smo se već udaljili od postizanja ciljeva.
Također moramo biti ambiciozniji.
To je nužnost, koju je moguće postići samo ako djelujemo zajedno.
Podizanje svijesti građana o klimatskim promjenama i obrazovanje nemaju alternativu
Zajedničko djelovanje moguće je samo uz angažman tvrtki i gospodarskih grana, vrijedan doprinos civilnog društva te cjelokupnu podršku naših građana.
Njihovo ispravno razumijevanje učinaka klimatskih promjena, kroz podizanje svijesti i obrazovanje, ključno je za pobjedu u ovoj bitci.
Dame i gospodo,
Hrvatska zaštitu prirode uzima ozbiljno:
Imamo 4. najmanji ugljični otisak po glavi stanovnika u EU.
Hrvatsko šumarstvo ima stoljećima dugu tradiciju održivog upravljanja.
S 93 % certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika je dvostruko veća od EU prosjeka.
Naš Nacionalni park Plitvička jezera nalazi se među prvih pet prirodnih znamenitosti na popisu prirodne baštine UNESCO-a, gledano po veličini neto ugljičnih ponora.
Ukupno 38 % naše zemlje je pod zaštitom.
S 2 stroga rezervata, 8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode, Hrvatska je zemlja blagoslovljena ogromnom bioraznolikošću.
Hrvatska će do 2030. smanjiti emisije CO2 na 45 posto
Kako bih pokazao našu trajnu predanost, izložit ću nekoliko naših obećanja:
Hrvatska će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45% (od razine emisija koje smo imali 1990.). Ciljna godina za prestanak korištenja ugljena je 2033., no nastojat ćemo to postići i ranije.
- S ciljem da do 2030. postigne stopu od 39 % obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji, Hrvatska nadilazi europski cilj od 32 %.
- Namjeravamo u konačnoj proizvodnji postići više od 65 % obnovljivih izvora te 100 % niskougljičnih izvora.
- Hrvatska čistu i inovativnu tehnologiju u sektoru mobilnosti smatra prilikom. Štoviše, jedna od vodećih svjetskih tvrtki za razvoj e-mobilnosti i samovozećih vozila, Rimac automobili, dolazi iz Hrvatske.
- Kao zemlja tisuću otoka, Hrvatska namjerava pridonijeti globalnom cilju zaštite oceana tako što će pod zaštitu staviti 30 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom.
- Kao izrazito popularna turistička destinacija, Hrvatska namjerava kompenzirati utjecaj turista na emisije CO2 tako što će do 2030. godine zasaditi više od milijun dodatnih stabala godišnje.
- Unaprjeđujemo otpornost i povećavamo svoje sposobnosti za zračno gašenje požara kroz uspostavu regionalnog centra u Zadru, u Dalmaciji. Njegove aktivne sposobnosti koristit će mediteranskom klimatskom hot-spotu na isti način kako je to bio slučaj ovoga ljeta, u gašenju požara u Bosni i Hercegovini, Grčkoj i Turskoj.
Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva napore i izazovnu prilagodbu
Dame i gospodo, svi moramo podnijeti svoj dio odgovornosti.
Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva izazovnu prilagodbu i ogromne napore od strane gospodarstava i društava diljem svijeta.
Cijena nečinjenja bit će nemjerljivo viša.
Možemo djelovati svojevoljno ili na to biti natjerani. Bilo kakva odgoda će proces učiniti beskrajno bolnijim.
Radimo zajedno na postizanju ovih ciljeva u okviru UN-a.
Hvala vam."
Govor predsjednika Vlade možete pogledati na
poveznici.
Pisane vijesti
