Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u Opatiji dvodnevnu hibridnu konferenciju "Dani regionalnoga razvoja i fondova EU – Nove prilike", koju je organiziralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i na kojoj će sudionicima biti predstavljeni Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti te postignute rezultati i aktualnosti u provedbi projekata i nove izazove. Uz predsjednika Vlade, u programu otvaranja i predstavljanju novih prilika iz EU fondova u narednom razdoblju sudjelovali su ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Konferencija je usmjerena na aktere regionalnoga razvoja na svim razinama, a istodobno je i prilika za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje s ciljem učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju.
Na početku svog obraćanja premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo ponovnom organizacijom ove tradicionalne konferencije koja je prošle godine izostala zbog pandemije.
Podsjetio je da je Europska komisija ovoga tjedna Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura iz plana za oporavak i otpornost.
''Tih 818 milijuna eura došlo je nakon što je Vlada donijela ovlaštenje da ministar financija potpiše sporazum s Europskom komisijom i oni su to vrlo učinkovito napravili. To je dobro i to je poticaj svima nama za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ono što je još važnije je da je taj ukupni trenutni skor, odnos uplaćenih sredstava od strane Hrvatske u proračun EU i sredstava koje smo dobili, sada 50 milijardi kuna u plusu. To je poruka svima onima koji dvoje o tome da li je bilo pametno od samoga početka hrvatske demokracije i hrvatske samostalnosti imati jasno zacrtan politički cilj integracije Hrvatske u EU'', kazao je Plenković.
Važnosti članstva u EU
Dodao je da je Hrvatska već osam godina članica EU, da ima iskustvo i da ju se uvažava te da nismo ušli u EU da uzmemo što više novaca, nego su bitne vrijednosti i načela na kojima EU projekt počiva, a to su demokracija, zaštita ljudskih prava, vladavina prava, tržišno gospodarstvu i, najbitnije, na kršćanskom načelu solidarnosti, koje je protkano kroz sve EU politike, kao i kroz suočavanje s krizama.
''Covid kriza bila je bez presedana, s jako malo zajedničke nadležnosti u području zdravstva. Države članice EU stale su skupa, uložile ne samo u zaštitnu opremu, zajedničke epidemiološke mjere, kontrole, suradnju, nego i u istraživanja koja su dovela do otkrića cjepiva protiv Covida, nabavu tog cjepiva, distribuciju i postupan prelazak i vraćanje u koliko-toliko normalne okvire života. To govorim jer često kao da smo zaboravili što su bili temeljni ciljevi našega članstva'', poručio je.
Naglasio je da tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe, koje su živjele u sustavima koji nisu bili demokratski, imaju jednu glavnu odrednicu: kako uloviti korak s onima koji su bili u situaciji da se razvijaju demokratski, u tržišnom gospodarstvu, kapitalizmu, osobnoj odgovornosti, poduzetništvu i konkurentnosti. Premijer je procijenio da ćemo taj korak uhvatiti oko 2030.
Podsjetio je da nas je pandemija Covida lani koštala 35 milijardi kuna, a štete od dva razorna potresa 129 milijarda kuna, naglasivši da je za razvoj Hrvatskoj u novom razdoblju iz EU osigurano 25 milijarda eura.
''Naš je cilj bio neutralizirati ove štete i dobiti što više. I kada čujete analitičare koji kažu da smo to dobili po defaultu – nije se ništa dobilo po defaultu. Naši su pregovori s Komisijom krenuli u svibnju 2018. godine. Tada smo vodili prve pregovore kada je Komisija izašla sa svojom komunikacijom o idućem proračunskom okviru i borili smo se za što više sredstava u normalnom sedmogodišnjem proračunu te nastojali smo da Hrvatska, s obzirom da je jedina članica koja nije koristila više od jedne perspektive, dakle sedam proračunskih godina, dobije više europskih sredstava. Borili smo se, naravno, i prošle godine kada je Hrvatska predsjedala Vijećem da instrument EU Iduće generacije bude izdašan, pravodoban, velik i da brzo omogući gospodarski oporavak i jačanje otpornosti naše ekonomije'', rekao je premijer.
Dobro iskoristiti razdoblje političkog mira
Hrvatska je u tom dogovoru prošla sjajno, ukupno je dobila 9,5 milijardi eura koje predstavljaju početne pozicije za ovo desetljeće. Stoga smatra da je važno na dobro organiziran način pokazati građanima dodatne vrijednost članstva Hrvatske u EU.
"Taj je okvir za nas važan sada kada imamo svojevrsni politički mir, netom održane lokalne izbore i Vladu koja ima tri godine do idućih parlamentarnih izbora, što je gotovo jedinstven slučaj.''
Vlada je u zadnjih pet godina imala dvije vrste posla, kazao je Plenković. Jedan je ono što se planiralo napraviti i što je napravljeno, a drugo ono što se usput neplanirano događalo.
''To su dvije vrste menadžmenta – jedan ovaj organizirani, strukturirani i planirani, a drugi krizni, a kriza, nažalost, nije manjkalo proteklih godina. Hrvatska je premostila krizu bez socijalne frakture, bez otpuštanja radnika, bez vala stečajeva hrvatskih firmi'', kazao je dodavši da je prošla turistička sezona je bila dobra koliko je mogla biti, a da je ovogodišnja iznad očekivanja.
Pet ciljeva gospodarskog rasta
Naveo je da će gospodarski rast biti iznad projekcija te da u tom kontekstu postoji pet ciljeva koje želimo ostvariti da bismo razumjeli zašto su nam članstvo u EU i europska sredstva bitni.
''Prvo, veću konvergenciju s onima koji su razvijeniji od nas. To je ključna stvar i to je u konačnici zadani cilj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Drugo, da sve što radimo s europskim fondovima potakne ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.''
Pritom je istaknuo da nema kraja Hrvatske u kojem ministri u Vladi ili on osobno nisu bili i za koji ne znaju što mu je bitno. ''To smo ostvarili kroz jedan sustavan dijalog kojeg smo svjesno i namjerno započeli u prosincu 2016. godine i kojeg ćemo nastaviti. Meni je osobno taj izravan kontakt sa županima pomogao da u cijelosti razumijem Hrvatsku u svim njenim krajevima'', kazao je.
Treći cilj je zelena i digitalna tranziciji, koje bi bile, da nema Covida, jedine teme na dnevnom redu Hrvatske, Europe i svijeta u kontekstu četvrte industrijske revolucije, dok je četvrti cilj da dobivena sredstva budu dobar dio onoga što se želi postići u lokalnim sredinama. Peti i najbitniji cilj jest podići standard hrvatskih građana.
Schengenski prostor i eurozona – ostavština ove Vlade
Plenković je također rekao da će ostavština mandata ove Vlade biti Schengenski prostor i ulazak europodručje.
''Mi smo odlučili da ostavština mandata ove Vlade budu Schengenski prostor i europodručje. Ne kao nekakvi prioriteti kojih smo se mi dosjetili, nego kao stabilan, čvrst kontinuitet europske usmjerenosti politika naše Vlade i naše pune identifikacije s tim procesom od početka.''
Stoga smatra da je bitno da oni koji razumiju objasne onima koji ne razumiju zašto je to važno kao i koje prednosti donose. Dodao je da sve političke stranke imaju odgovornost da u tome daju svoj doprinos.
''Danas na hrvatskoj političkoj sceni postoje dvije vrste aktera – oni koji su identificirani s europskim procesom i oni koji u tome nisu sudjelovali nikako. Nestvarna je razlika između saziva Sabora 2011.-2015. koji je konsenzusom nakon referenduma ratificirao Ugovor o pristupanju i ovoga danas. Da smo tada imali današnju strukturu, nisam siguran kako bi to glasanje prošlo. Izrazito je važno da vi koji razumijete dignete glavu, da objasnite ovima koji nisu sudjelovali u procesima zašto je bitan Schengen, zašto je bitno europodručje u pogledu monetarne stabilnosti i svih drugih prednosti koje nam članstvo u eurozoni donosi. Taj se glas treba čuti. Niti jedna od sedam članica koje su kasnije ušle u Uniju nije imala referendum o euru. Euro je dio obaveze koju smo preuzeli, samo smo imali derogaciju jer tada to nismo bili spremni preuzeti. Preciznim radom kroz provođenje strategije dolazimo u fazu da uvedemo euro.''
Istaknuo je da su to dvije dublje integracije koja Hrvatsku čine potpuno ravnopravnim svakoj drugoj članici EU.
Razvijenija Hrvatska
Plenković je još rekao da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti jedan novi instrument koji ima i druge procedure nego ESI fondovi i za kojeg je napravljena dodatna institucionalna infrastruktura i koji će zahtijevati brzinu zbog kraćih rokova.
''To je ogroman izazov za sve aktere koji će sudjelovati u tome. Stoga vas sve pozivam na tijesnu suradnju sa resorima i na izradu projekata koji će biti kvalitetni i napravljeni po najvišim našim i europskim standardima i propisima.''
''Veselim se da će ovo desetljeće Hrvatsku učiniti bitno razvijenijom i boljom nego što je do sada. Moramo se okupiti oko ideje razvojnog desetljeća jer su ova prethodna bila obilježena isto nekim magnetski okupljajućim temama koje su sve aktere u hrvatskom društvu držale u istom smjeru. Sve smo bitne nacionalne zadaće riješili – slobodu i demokraciju, državu, reintegraciju teritorija, institucije, ljudska i manjinska prava, kao i integraciju u EU i NATO. Zato bih volio da se oko tog razvojnog cilja zajednički angažiramo, dogovorimo, da razmjenjujemo mišljenja, da vidimo koliko ćemo koristi od ovih angažmana imati'', zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
