Ministrica poljoprivrede Marija Vučković gostovala je u RTL-u Danas. Govorila je o rezultatima nadzora kvalitete voća i povrća te o pomoći voćarima za štete uzrokovane mrazom.
Kako stati na kraj lažnom deklariranju jabuka kojima se kupce uvjerava da je nešto hrvatsko, a nije?
Nikad nije dovoljna samo jedna aktivnost. U tijeku su pojačani nadzori Državnog inspektorata što se tiče voća i povrća. Obavljeno je 85 inspekcijskih nadzora u različitim trgovačkim subjektima, uzeta je 381 partija odnosno lot voća i povrća i utvrđeno je otprilike 25 nepravilnosti. Još uvijek su određeni nadzori u tijeku, oni zahtijevaju detaljnije provjere s drugim nadležnim tijelima pa čak i u inozemstvu. Nekad je postupak utvrđivanja sljedivosti i kompliciraniji nego očekujemo, a mi se unutar EU borimo da bude što jednostavniji i vidljiviji.
Kakve su kazne za one za koje se utvrde nepravilnosti?
Različite su kazne za fizičke i pravne osobe. Svima nama je cilj odvraćajući učinak, a bude li trebalo pojačavati kazne i o tome možemo razmišljati. Cilj je odvraćajući učinak, jačanje hrvatske proizvodnje, jačanje označavanja i prepoznatljivost. Kada govorimo o monitoringu na ostatke pesticida, vrlo često se te dvije teme gledaju zajedno, mi smo ove godine udvostručili sredstva za monitoring.
Bit će češće i strože kontrole? Nedavno smo imali sličan problem s mlijekom.
Umjesto 280 monitoring nadzora biti će 550.
Voćari kažu da za proizvode koji dolaze iz uvoza i one domaće, ne vrijede ista pravila – da domaći proizvodi imaju strože i češće kontrole nego uvozni?
Mislim da se to ne može označavati na taj način. Pravila vrijede jednaka za sve i svi su podložni istoj regulativi. Moguće da se naši proizvođači tako osjećaju, na način da su više puta pregledani, ali mogu potvrditi da se uvijek osigurava točno određen postotak pregleda na robu koja dolazi iz trećih zemalja, određen postotak pregleda na robu koja dolazi iz EU i preostali dio iz Hrvatske. No, ako ćemo promatrati kvalitetu i ostatke pesticida koji su se utvrđivali kroz nadzore u 2020. godini, hrvatski proizvođači su imali iznad prosječne rezultate. To kažu brojke i pokazatelji. Pozivam hrvatske potrošače da vjeruju hrvatskom proizvodu koji pokazuje snažniju kvalitetu.
Pratili smo što je sve mraz napravio domaćim voćarima pa njih u jednom dijelu ove godine neće biti. Sve je izglednije da bi gubici u voću mogli biti i do 90 posto. Hoćete li pomoći voćarima i kako?
Prve procjene govore da su stradale koštićave voćne vrste. Recimo breskva, marelica i višnja koje su bile u punoj cvatnji. Značajno je stradala i kruška, dok je nešto manje stradala jabuka. No, trebamo pričekati detaljne procjene stručnjaka. S obzirom da se radilo o vrlo niskim temperaturama, koje su negdje trajale jako dugo, negdje i više od 12 sati, a radilo se o tri noći, nažalost čini se da će štete biti vrlo velike, pogotovo na tim voćnim vrstama i na nekim vinogradima.
Hoće li biti pomoći?
Nastojat ćemo pomoći voćarima. Moram ponoviti da je najznačajnija mjera korištenje osiguranja, gdje se osigura naša potpora do maksimalnog iznosa od 75 tisuća eura, pri čemu se mogu osvrnuti na 2016., kada smo počeli, to je bilo zahtjeva u vrijednosti od 31 milijun kuna, a sada smo nedavno 1. travnja morali povećati na 146 milijuna kuna. To znači da su voćari toga sve više i više svjesni. Tu proizvodnju moramo ojačati i uskoro objavljujemo natječaj vrijedan 200 milijuna kuna za rekonstrukciju ili sadnju novih nasada, ali samo za one koji će automatski uzimati i opremu protiv tuče. Voćare zanima i dodatna potpora. Mi smo u ovih nekoliko godina, osobito posljednje tri, prvi puta imali potpore koje su se odnosile na najznačajnije voćne vrste, a one će biti i ove godine.
A neka interventna pomoć?
Pričekajmo procjene šteta. Uvijek se razmišlja, stalno smo reagirali i u govedarstvu i u voću i povrću i u krumpiru pa ćemo pokušati i dalje. Ako se potvrdi ovo mišljenje da će doći do velikih šteta.
Kada bi tu informaciju voćari mogli imati? Kompletnu procjenu završenu.
To ne radi Ministarstvo poljoprivrede tako da ne mogu to sada komentirati. Prema iskustvu iz ranijih godina mogu reći da će prve procjene biti uskoro, ali one se uvijek nadograđuju s onim što nije vidljivo na prvi pogled i u prvih 15 ili 20 dana, nego se tek kasnije pokaže šteta.
Izvor: RTL / Vlada
Pisane vijesti
