Hrvatski poljoprivrednici najviše u EU koristili financijske instrumente PRR-a

U okviru Programa ruralnog razvoja, osim bespovratnih sredstava, hrvatski poljoprivrednici od 2018. godine na raspolaganju imaju i kredite, zajmove i jamstva koji se provode u suradnji s HAMAG-BICRO-om i HBOR-om, a koji po izuzetno povoljnim uvjetima poljoprivrednicima, prerađivačima i šumarima omogućavaju ulaganja i održavanje likvidnosti. Uz početna tri, kao odgovor na krizu COVID-19 dodana su još dva financijska instrumenta, ukupne vrijednosti 920 milijuna kuna. Republika Hrvatska je u 2019. godini imala najveći broj korisnika financijskih instrumenata u Europskoj uniji te se u 2019. nalazila u 15 posto najboljih država članica s obzirom na isplaćena sredstva, a pozitivni trendovi se nastavljaju i kroz 2020. godinu.
 
Od početka provedbe financiranja od ukupno raspoloživih sredstava odobreno je 858 zajmova u iznosu od 245 milijuna kuna od kojih je već isplaćeno 236 milijuna kuna. Također, jamstva su omogućila višestruko veća ulaganja ambicioznih poljoprivrednika, pa je tako izdano sedam Pojedinačnih jamstava za ruralni razvoj u iznosu od 13,46 milijuna kuna, čime su omogućeni projekti u vrijednosti od 55 milijuna kuna, a odobrena su i četiri Investicijska kredita za ruralni razvoj u iznosu od 12,32 milijuna kuna.
 
„U hrvatskoj poljoprivredi je još 2018. godine detektirana izražena potreba za dodatnim financijskim i investicijskim mehanizmima koji će, uz mjere ruralnog razvoja, omogućavati poljoprivrednicima rast i razvoj, ali i pomoć u teškim okolnostima izazvanima COVID-19 krizom razvoja. Pokazali su se punim pogotkom – u nešto više od godinu dana hrvatski poljoprivrednici su ih koristili u većem broju nego u ijednoj drugoj zemlji članici, uz nekoliko povećanja raspoloživih sredstava do sada. Hrvatski poljoprivrednici predano rade i sve više ulažu, čemu u prilog govori i rast poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini“, ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
 
Ulaganja putem financijskih instrumenata u najvećoj su mjeri usmjerena u ratarstvo s 180 milijuna kuna te u stočarstvo i peradarstvo s iznosom od 70 milijuna kuna.  Zajmovi i krediti za ruralni razvoj pružaju niske kamatne stope koje se najvećim dijelom vraćaju u fond za zajmove Programa ruralnog razvoja i plasiraju drugim primateljima, kao i niže naknade, duže rokove otplate i veću mogućnost počeka otplate zajma/kredita te uz manje instrumente osiguranja, a omogućavaju i dodatna ulaganja u obrtna sredstva, kupnju živih životinja, jednogodišnjeg bilja i rabljene opreme.

Pisane vijesti