Svjetski dan šuma obilježava se na prvi dan proljeća – 21. ožujka. Tako je odlučeno na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine, a ideju je kasnije podržala UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Gotovo polovicu kopnene površine naše zemlje čine šume i šumsko zemljište, a čak 95 % naših šuma je prirodno, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture. Našim šumama dive se i stručnjaci i zaljubljenici u šume širom svijeta. No, da bismo i naraštajima koji dolaze ostavili ovakvo neprocjenjivo bogatstvo, šume moramo naučiti čuvati. U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski i drvni resursi se koriste u onoj mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak. U Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža, a svaka površina koja se prenamijeni u infrastrukturne i razvojne objekte zamijeni se novopošumljenom površinom, tako da se površina pod šumama u Hrvatskoj ne smanjuje.
Svaki stanovnik naše zemlje svojim djelovanjem i odgovornim ponašanjem može pomoći u zaštiti i očuvanju naših šuma. Savjesno ponašanje u šumi kao i pažnja pri rukovanju izvorima topline u ljetnim mjesecima pomažu šumarima u brizi za budućnost naših šuma. Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko - šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima.
Ovogodišnja tema Svjetskoga dana šuma glasi Šume i energija. Šume se često od milja nazivaju „zelenim tvornicama“ jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima kojima uz sve navedeno daju i hranu.
„Za očuvanje ovog bogatstva dovoljno je da se pri posjetu šumi ponašamo kao dobar gost, jer šuma je dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Poštujmo njihova staništa i sjetimo se koliko se generacija prije nas s poštovanjem odnosilo prema prirodi da bismo danas imali jedne od najljepših šuma u Europi. Dva i pol stoljeća tradicije, iskustva i sklada u očuvanju šuma pogazit ćemo svakim otpadom koji smo ostavili u šumi, a hektare i hektare šume ugrozit ćemo samo jednim opuškom ili šibicom. Ne činimo šumama ono što ne bismo željeli da naši gosti čine našem domu.
izjavio je ministar Tolušić povodom Svjetskog dana šuma.