Ugroza šume zbog hrastove mrežaste stjenice - održan prvi sastanak operativnog tima

Radi sprječavanja širenja štetnog organizma, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić početkom lipnja donio je Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.

Na inicijativu ministra poljoprivrede g. Tomislava Tolušića, danas je u prostorijama Hrvatskih šuma d.o.o. održan inicijalni sastanak operativnog tima uslijed ugroze šuma zbog hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Operativni tim čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma d.o.o., Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe i predstavnika Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.

Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila na 14 županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća.

Radi sprječavanja širenja štetnog organizma, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić početkom lipnja donio je Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.

Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem  predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude.

Na sastanku su identificirani sljedeći problemi:

  1. Nemogućnost izvršenja propisa osnova gospodarenja (nema uroda žira, nema prirodne obnove, nema izvršenja propisa glavnoga prihoda)
  2. Posljedično, nema sječe glavnoga prihoda, tj. najvrjednijih sortimenata, nema sirovine za drvnu industriju, nema izvršenja ugovorenih količina, moguće otpuštanje radnika u drvnome sektoru
  3. Golema gospodarska šteta izostankom prirasta, još veća izostankom općekorisnih funkcija šuma
  4. Slabljenje stabala, potencijalna odumiranja ogromnih razmjera
  5. Javnozdravstveni problem.

Hrvatske šume d.o.o. skupa sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već duže vremena poduzimaju  intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstava za zaštitu bilja koje će na odgovarajući  način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada  još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat. Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem.



Stranica