Ministrica poljoprivrede Marija Vučković svečano je otvorila 16. Međunarodni pčelarski sajam i 7. Izložbu vina i vinogradarske opreme te obišla izložbene prostore hrvatskih proizvođača pčelinjih proizvoda, opreme, meda i ostalih pčelinjih proizvoda te Hrvatskog pčelarskog saveza i Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te izložbu vina i prateće opreme. Na najvećem pčelarskom sajmu u regiji očekuje se sudjelovanje više od 100 izlagača te dolazak više tisuća posjetitelja iz Hrvatske i okolnih država, uz predstavljanje hrvatskih vina i vinogradarske opreme te prikladnu prateću ponudu domaćih sireva i suhomesnatih proizvoda.
Prema raspoloživim podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka, u Republici Hrvatskoj u 2019. godini pčelarenjem se bavi 8.142 pčelara te je evidentirano 418.651 pčelinja zajednica, što je u odnosu na 2018. gotovo 12 % više pčelara i više od 12% više pčelinjih zajednica. U Hrvatskoj postoji 150 lokalnih pčelarskih udruga, a krovna organizacija Hrvatski pčelarski savez je u 2019. godini imao 6.352 člana. Uz rast i pozitivne pokazatelje uvoza meda po izrazito niskim zabrinjava domaće pčelare te otežava njihovu poziciju na tržištu. Tako je Vlada Republike Hrvatske u rujnu 2019. godine donijela odluku o usvajanju Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Za provedbu Programa kroz 3 godine predviđena su ukupna sredstva u iznosu od 44,5 milijuna kuna, pri čemu je polovica financirana sredstvima EU, a ostatak iz državnog proračuna. Cilj je provedbom mjera iz Nacionalnog pčelarskog programa stvoriti uvjete za bolji položaj pčelarstva u Republici Hrvatskoj te stvoriti osnovu za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru.
Uz konkretne mjere Nacionalnog pčelarskog programa Ministarstvo poljoprivrede organizira promotivne aktivnosti s ciljem poticanja potrošnje domaćeg meda. Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je izradu nacionalne staklenke čiji su korisnici pčelari upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te ujedno i korisnici znaka „Med hrvatskih pčelinjaka“. Znak sadrži neponovljivi serijski broj koji omogućuje provjeru podataka o pčelaru te o medu kroz Aplikaciju za potrošače koja je dostupna na internetskim stranicama med.mps.hr. Od prvoga dana, 29.11.2018., do danas znak Med hrvatskih pčelinjaka koristi ukupno 1061 korisnika te je od tada do kraja prvog mjeseca 2020. godine prodano ukupno 488 866 Nacionalnih staklenki, koja se može kupiti na 103 prodajna mjesta diljem Hrvatske. Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka, program Vlade Republike Hrvatske, također je naišao na izvrstan odaziv svih uključenih u dvije godine svojeg provođenja. Programom se provodi edukacija djece, ali i njihovih roditelja o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu te se na taj način osigurava pomoć stvaranju boljih uvjeta za pozicioniranje meda hrvatskih pčelinjaka na tržištu, kao i promocija meda lokalnih proizvođača koji se pakira u Nacionalnu staklenku. U Školskom mednom danu s hrvatskih pčelinjaka ove godine sudjelovalo je 822 škole diljem Republike Hrvatske, 35 806 učenika prvih razreda te 231 odabrani pčelar.
„Današnja prilika je tim važnija jer, uz proizvodnju i kvalitetu domaćeg meda, danas svi zajedno promičemo i proizvodnju i kvalitetu hrvatskih vina. Na dobrom smo putu – unazad nekoliko godina trend je smanjenja uvoza, povećanja izvoza i povećanja proizvodnje. Još obrađujemo podatke za 2019. godinu, no količinski uvoz vina u 2018. bilježi pad za 11%. u odnosu na 2017. godinu, količinski izvoz povećanje od 10,44% te vrijednosno povećanje za 23%. Također, u 2018. smo u odnosu na 2017. proizveli 30 000 tona grožđa više te gotovo 230 tisuća hektolitara vina više. Pomažemo našim vinarima da nastave u istom mjeru nizom različitih mjera koje ostvaruju efekte“,
naglasila je ministrica Vučković prilikom otvorenja Sajma.
U cilju rasterećenja sektora vinarstva od nameta, cjelokupni troškovi vezani uz naknade za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet i naknade za izdavanje rješenja o označavanju vina oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla ne naplaćuju se od proizvođača i troškovi od približno 10 milijuna kuna podmiruju se iz državnog proračuna. Realizirana su i administrativna rasterećenja, ukinut je sustav evidencijskih markica i time trošak od 2 milijuna kuna, kao i obveza utvrđivanja minimalno tehničkih uvjeta i izdavanja rješenja za prostorije za proizvodnju vina. Novim Zakonom o vinu uveden je i sustav decentraliziranog organoleptičkog ocjenjivanja vina u četiri regije. Vina će se ocjenjivati na regionalnoj razini, a ocjenjivače će predlagati regionalne organizacije vinara i vinogradara.
Također, u realizaciji je - s ciljem sustavne podrške tehnološkom razvoju sektora - Nacionalni program pomoći sektoru vina s ukupnom vrijednošću potpore od 55 milijuna eura za razdoblje od pet godina. U novom programskom razdoblju od 2019. – 2023. godine izvršeno je niz prilagodbi s ciljem rasterećenja i sustavnijeg i uspješnijeg korištenja financijskih sredstava, povećanje potpore za konverziju i rekonstrukciju vinograda sa dosadašnjih 50% na 75% od razine maksimalno prihvatljivih troškova, nadoknadu gubitka dohotka za iskrčene vinograde u razdoblju od 3 godine, što prije nije bilo propisano, te mogućnost pokrića troškova tzv. doprinosa u naravi kojim se korisniku nadoknađuje vrijednost izvršenih poslova u projektu koje je sam proveo.
Uskoro, krajem veljače, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će objaviti Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina, a tijekom ožujka javni natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda. Do sada je za ovu mjeru odobreno 73 projekta u ukupnom iznosu potpore od 71,8 milijuna kuna. Otvoren je i natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja, rok za podnošenje prijava je 14. veljače 2020. godine. Od početka 2014. godine - od kada je započela provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vina odobrena je isplata za 74 projekata u ukupnom iznosu 14.5 milijuna kuna. U 2019. godini isplaćeno je nešto više od 6 milijuna kuna, a iskoristivost omotnice za ovu mjeru iznosila je gotovo 89% za 2019. godinu.
Pisane vijesti
