S obzirom na to da su se 14. prosinca 2019. godine počele primjenjivati Uredba o biljnom zdravstvu (EU) 2016/2031 i Uredba o službenim kontrolama (EU) 2017/625, godina 2020. bit će prekretnica na globalnoj razini kada je u pitanju biljno zdravstvo. Stoga apsolutni prioritet stavlja se na obilježavanje Međunarodne godine biljnog zdravstva 2020 na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
Zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane ni za ljude niti za životinje.
Na globalnoj razini danas se izgubi i 40% usjeva zbog štetnih organizama i biljnih bolesti. U smislu ekonomske vrijednosti, samo su biljne bolesti globalno gospodarstvo koštale godišnje oko 220 milijardi dolara, a invazivne vrste oko 70 milijardi dolara.
Ogroman niz štetnih organizama i biljnih bolesti ugrožava proizvodnju hrane na globalnoj razini, utječe na produktivnost i biološku raznolikost šuma i divlju floru prirodnog okoliša. Najčešće, glavni uzročnik je sam čovjek, a uz to treba napomenuti i trgovinu bilja na globalnoj razini koja sa sobom nosi rizik od širenja štetnih organizama.
Opći cilj Međunarodne godine biljnog zdravstva 2020 je podizanje razine svijesti javnosti i kreatora politika na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini o važnosti i doprinosu biljnom zdravstvu, a u skladu s postizanjem ciljeva UN-ovog održivog razvoja, koji se tiču rješavanja pitanja od globalnog značaja, uključujući glad, siromaštvo, prijetnje okolišu, jačanje sigurne trgovine i gospodarski razvoj.
Za postizanje ciljeva Međunarodne godine biljnog zdravstva 2020 potrebno je dakle strateško partnerstvo i suradnja svih dionika, kao i civilnog društva i privatnog sektora kako bismo zajednički radili na zaštiti od širenja i udomaćivanja štetnih organizama.
S obzirom na to da je Republika Hrvatska srednjeeuropska i mediteranska država, raznoliki klimatski uvjeti, reljef i plodno tlo omogućuju proizvodnju različitih vrsta kultura, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda, maslinika, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća.
Osnovna misija nadležnih tijela za biljno zdravstvo je zaštita njezinog teritorija od unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, stvaranje osnovnih preduvjeta za učinkovitu proizvodnju zdravog biljnog reprodukcijskog materijala u poljoprivredi i šumarstvu, osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne i visokokvalitetne hrane u okviru svoje nadležnosti. Nadalje, misija nadležnih tijela za biljno zdravstvo je i obučavanje i podizanje svijesti poljoprivrednih proizvođača i ostalih dionika u provedbi zdravstvene zaštite bilja i javnosti o potrebi očuvanja okoliša u kojem žive. Zaštita bilja od štetnih organizama i biljnih bolesti uvijek je isplativija od obuzdavanja, iskorjenjivanja ili, u najgorem slučaju, saniranja posljedica nekontroliranog utjecaja štetnih organizama.
Međunarodna godina biljnog zdravstva 2020 pomoći će nam da budemo osjetljiviji u suočavanju s budućim izazovom u zajedničkom nastojanju da zaštitimo naše bilje i potpunije podržavamo nacionalne, regionalne i međunarodne sustave biljnog zdravstva.
Cilj je da se u godini biljnog zdravstva i prvog predsjedanja RH Vijećem EU, područje biljnog zdravstva učini vidljivim na europskoj razini, te događajem, koji će Hrvatsku pozicionirati kao bitnog čimbenika u zajedničkoj europskoj agendi održive poljoprivrede, pošalje jasna poruka o važnosti biljnog zdravstva u širem kontekstu sigurnosti hrane, zdravlja šuma i zdravlja ljudi.
Više informacija pronađite na poveznicama:
http://www.fao.org/plant-health-2020/en/ i
https://youtu.be/ADn7Qd_CvgI
Pisane vijesti
