Svake godine dobivamo sve veći iznos iz europskih fondova za poljoprivredu. Ovih je dana jedna od najaktualnijih tema u poljoprivrednom sektoru poljoprivredna potpora, odnosno smanjenje proračuna za poljoprivredu u 2020. godini.
Bio je to ujedno i povod za razgovor s Marijom Vučković, ministricom poljoprivrede.
Možete li pojasniti hoće li poljoprivrednici doista dobiti manje poljoprivrednih potpora nego su dobili u ovoj godini, tj. prethodnih godina? Neki tvrde da će biti uskraćeni za čak 20 posto potpora.
- Potpore poljoprivrednicima u sljedećoj godini neće se smanjivati, naprotiv, bit će veće nego ove godine. Radi isplate potpora u poljoprivredi i ribarstvu za 2020. godinu osigurali smo 6,2 milijarde kuna, što je 334 milijuna kuna više nego ove godine. Za izravna plaćanja naši će poljoprivrednici dobiti 3,1 milijardu kuna, što je za 79,5 milijuna kuna više nego 2019. godine. Nikad se nije izdvajalo više novca za poljoprivredu nego sada. Osigurali smo potrebna sredstva za izravnu potporu, koja su veća nego ikad, ali fokusirani smo na povećanje konkurentnosti i unaprjeđenje uvjeta života na selu kroz Program ruralnog razvoja.
Više mladima
Koliko se novca za poljoprivredne potpore ukupno godišnje isplaćuje, koliko dolazi iz EU-a, a koliko iz državnog proračuna?
- Svake godine Hrvatska dobiva sve veći iznos novca iz tri europska fonda koja koristimo za financiranje poljoprivrede i ribarstva. Za 2020. ukupno 5,2 milijarde kuna povlačimo iz EU-a. Svake godine sve više poljoprivrednika prima izravna plaćanja. Ove godine potporu je zatražilo njih 110.382, što je 11 tisuća više nego 2015. godine. Potpore su nužne kao izraz stabilizacije dohotka našim poljoprivrednicima, ali ono što će ih "nositi“ to su investicije i generacijska obnova naših sela. Zato me vesele projekti koji se provode u našim ruralnim prostorima, primjerice gradnja farmi, podizanje novih nasada, prerada proizvoda, novi vrtići i sva druga infrastruktura koja je potrebna da bi ljudi ostali na našim selima.
Možete li radi boljeg razumijevanja ove tematike navesti primjer jednog prosječnog poljoprivrednog gospodarstva i na što sve ostvaruje pravo na potpore i koliko maksimalno novca može dobiti?
- Ako pod prosječnim mislite na prosječnu veličinu zemljišta koje obrađuju hrvatski poljoprivrednici, ona iznosi 11 hektara. Hrvatska, kao i većina drugih članica Unije, ima sustav prava na plaćanje, pa iznos potpore kod poljoprivrednika varira, jer ovisi o vrijednosti prava na plaćanja, što je vezano uz povijesna prava i slično. Ako gledamo samo jedan hektar zemljišta, prosjek je 2140 kuna, ali to uključuje samo osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje. Iznos se uvećava ako poljoprivrednik ima ekološku proizvodnju, ili se nalazi u područjima s težim uvjetima gospodarenja, pa u nekim slučajevima potpora raste i do pet tisuća kuna. Usto, dodatnu potporu isplaćujemo za životinje koje poljoprivrednici drže na gospodarstvima, a mladi poljoprivrednici dobivaju veći postotak isplate.
Jesu li u izravna plaćanja uključene i potpore za kupnju krava, ili za jabuke i mandarine, što su proizvođači dobili nedavno?
- Ne, to je dodatna potpora koju smo neovisno o izravnim plaćanjima osmislili i financirali iz državnog proračuna kako bismo pomogli našim poljoprivrednicima zbog tržišnih poremećaja. Isto tako, administrativno smo rasteretili poljoprivrednike, ukinuli plaćanje 190 naknada koje su stočari plaćali državi, ukinuli naknade za kontrole vina, koje vinari više ne trebaju plaćati. Uključili smo nove sektore u potporu za plavi dizel, što iznosi ukupno 550 milijuna kuna neizravne potpore poljoprivrednicima.
Moram posebno naglasiti važnost sigurnosti hrane u Hrvatskoj, pa Ministarstvo poljoprivrede kroz programe vezane uz zdravlje životinja i sigurnost hrane pokriva oko 100 milijuna kuna godišnje za kontrole, promet i migraciju stoke, naknadu štete zbog zaraznih bolesti, preglede na trihinelu, neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda - čime osiguravamo nesmetano trženje.
Kad je riječ poljoprivrednim potporama tu su i sredstva Programa ruralnog razvoja, potpore drvnoj industriji...
Tako je, približno pet milijardi kuna investicija kroz Program ruralnog razvoja upravo je u tijeku. Ako gledamo samo mjeru 4, na koju otpada četvrtina isplaćenih sredstava, ona je jedna od ključnih mjera za hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju, s obzirom na to da se upravo kroz nju financiraju projekti koji imaju za cilj unaprjeđenje konkurentnosti, povećanje dodane vrijednosti, modernizaciju, veću proizvodnost, borbu protiv klimatskih promjena. U tijeku je više od 1685 investicija kroz mjeru 4 za 3,9 milijardi kuna. Ne manje važna je i Mjera 6 za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i unaprjeđenju njihova poslovanja, u kojoj je ugovoreno gotovo 7000 projekata vrijednosti potpore 1,5 milijardi kuna.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore ističu da očekuju da će Ministarstvo poljoprivrede biti transparentno te obrazložiti svoj stav oko smanjivanja proračuna. Molim komentar.
- Ponovit ću, proračun za Ministarstvo poljoprivrede jest manji, ali odnosi se na racionalizaciju administracije, odnosno smanjenje materijalnih troškova. Obrazložili smo to i predstavnicima HPK na saborskom odboru za poljoprivredu. Oni su sa mnom na redovitim sastancima na tjednoj bazi od preuzimanja dužnosti i sve će informacije dobiti potpuno otvoreno i detaljno. Potpore poljoprivrednicima u sljedećoj godini neće se smanjivati, bit će veće nego ove godine. Ovaj mjesec isplatit ćemo 1,3 milijarde kuna avansa za izravna plaćanja. S isplatom počinjemo već sljedeći tjedan, tjedan dana ranije od planiranog. U studenome ćemo isplatiti i 300 milijuna kuna za investicije u poljoprivredi i ruralnom prostoru.
Osnaživanje
Iz HPK navode i da su pokazatelji u hrvatskoj poljoprivredi loši i da se u većini sektora nastavljaju negativni trendovi, pada broj poljoprivrednih proizvođača i proizvodnje.
- Statistički pokazatelji u posljednjoj godini su pozitivni, rano je govoriti o trendu i to nije dovoljno, ali radimo zajedno s hrvatskim poljoprivrednicima na osnaživanju i povećanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u međunarodnom okruženju. Vjerujem da će investicije koje se trenutačno provode u našim ruralnim područjima, administrativna rasterećenja, efikasan sustav savjetovanja i raspodjela resursa donijeti rast. Pri tome je izazov zadržati ljude, motivirati ih. Poticaje ćemo osigurati, ali pravi motiv bit će ostvarivanje vizije moderne, učinkovite hrvatske poljoprivrede i proizvodnja sigurne, kvalitetne te u otvorenom svijetu brzih komunikacija privlačne i prepoznatljive hrane.
Na terenu vlada nezadovoljstvo zbog provedbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
- Zakon je decentralizirao postupke dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta na lokalnu samoupravu koja donosi program raspolaganja i provodi natječaje za davanje zemlje u zakup. Očekujemo da lokalne samouprave na svom području odgovorno odrede maksimalnu površinu te zadrže postojeću proizvodnju, uzimajući u obzir potrebe stočara na svom području, dosadašnje posjednike koji su realizirali svoj gospodarski program te vodeći računa da i mladi poljoprivrednici dobiju zemlju koja im je potrebna. Ministarstvo je donijelo podzakonske akte koji se odnose na postupke raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te dosad izdalo 220 suglasnosti na programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. U tijeku je 15 natječaja u različitim jedinicama lokalne samouprave, a do kraja godine očekujemo oko 70. Itekako ozbiljno razmatram pristigle primjedbe i na ovaj i na druge zakone iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. No, to ne mijenja činjenicu da je dobro što je proces, nakon kompleksnog višegodišnjeg rada, krenuo.
Koji su vam planovi za budućnost?
- Pravovremena isplata potpora, ugovaranje novih projekata i isplate završenih investicija kroz Program ruralnog razvoja te osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane. Radimo sveobuhvatnu Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja prije svega s ciljem stvaranja podloge za preokretanje negativnih trendova u poljoprivredi. Dijagnostički smo obradili učinkovitost i efikasnost trošenja javnih sredstava za poljoprivredu i očekuje nas daljnji rad na pretvaranju naših agroekoloških uvjeta i potencijala biogospodarstva u stvarne snage. Dodatan iskorak je potreban u stvaranju sustava primjene znanja i inovacija u poljoprivredi. Trenutačno radimo na detaljnoj analizi poslovanja ključnih poljoprivrednih sektora u Hrvatskoj, dok istovremeno digitaliziramo sustav, uvodimo novi sustav monitoringa - cjelogodišnje praćenje obavljanja poljoprivrednih aktivnosti u svrhu bolje prevencije i ranog upozoravanja poljoprivrednika o eventualnim nesukladnostima te jedinstvenu e-karticu za poljoprivrednike i elektronički potpis, pa više neće morati dolaziti u Agenciju popunjavati zahtjeve za potporu, a ni poštom slati papire. To je proces koji će trajati nekoliko godina, a prva faza će biti gotova u 2020.
Izvor:
Glas Slavonije
Autor: Zdenka Rupčić
Pisane vijesti
