Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 20/18) stupio je na snagu 9. ožujka 2018. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestao je važiti Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/15 i 48/15).
Prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 20/18) poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno. Iznimno, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu nasljeđivanjem.
Poljoprivrednim zemljištem u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Pojedino zemljište izvan građevinskog područja koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa toga zemljišta, a koje je dio šumskogospodarskog područja može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost.
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Kontrolu provedbe praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta po službenoj dužnosti provodi Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (na terenu i u laboratoriju) kao referentni laboratorij koji ovlašćuje ministar.
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje donosi jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb za svoje područje uz mišljenje županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede.
Oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske su zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, prodaja, prodaja izravnom pogodbom, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti.
Jedinice lokalne samoupraveputem javnog natječaja provode zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i prodaju.
Ministarstvo poljoprivrede provodi zakup za ribnjake, zamjenu, davanje na korištenje bez javnog poziva, prodaju izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice,osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti.