U okviru Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 30/15) implementacijom Uredbe (EU) br. 1308/2013 o uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda osigurava se primjena širokog spektra mjera i pravila kojima se uređuje unutarnje tržište poljoprivrednih proizvoda Europske unije, mjere i pravila vezana uz trgovinu s trećim zemljama kroz primjenu sustava izvoznih i uvoznih dozvola, povlaštenih uvoznih tarifnih kvota, sustava izvoznih subvencija (kada ih provodi Europska komisija) te pravila tržišnog natjecanja i sustav izvanrednih mjera.
U strukturi proizvodnje žitarica dominantno mjesto ima kukuruz. U razdoblju od 2012. do 2016. godine u ukupnoj proizvodnji žitarica, iskazano količinski, kukuruz čini udio od 59,7 %, slijedi pšenica s udjelom od 28,7 %, ječam sa 7,0%, zob s 2,4 %, pšenoraž s 2,0 % te raž s 0,1% i ostale žitarice s 0,1 %.
Republika Hrvatska samodostatna je proizvodnjom žitarica, posebno obične pšenice, kukuruza, ječma i zobi, osim u godinama s izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima. Međutim, proizvodnjom durum pšenice te raži i suražice ne možemo podmiriti vlastite potrebe. U 2016. godini samodostatnost u proizvodnji žitarica iznosi 129,32 %. U 2017. godini na žetvenoj površini od 461.483 ha, proizvedeno je ukupno 2.648.001 t žitarica s prosječnim prirodom po hektaru od 5,7 t.
U Hrvatskoj je u 2017. godini požnjeveno 116.150 ha na kojima je proizvedeno 682.322 t pšenice, a prirod po hektaru bio je 5,9 t. U petogodišnjem razdoblju (2012. do 2016. godine) prosječno je proizvedeno 873.251 t pšenice te je time proizvodnja u 2017. godini manja za 21,9 % u odnosu na petogodišnji prosjek.
U 2017. godini proizvedeno je 1.559.638 t kukuruza na 247.119 ha, a prirod po hektaru bio je 6,3 t. U petogodišnjem razdoblju (2012. do 2016. godine) prosječno je proizvedeno 1.816.510 t kukuruza te je time proizvodnja u 2017. godini manja za 14,1 % u odnosu na petogodišnji prosjek.
U Hrvatskoj je u 2017. godini požnjeveno 53.950 ha na kojima je proizvedeno 260.426 t ječma, a prirod po hektaru bio je 4,8 t. U petogodišnjem razdoblju (2012. do 2016. godine) prosječno je proizvedeno 213.865 t ječma te je time proizvodnja u 2017. godini veća za 21,8 % u odnosu na petogodišnji prosjek.
U razdoblju od 2012. do 2016. godine u ukupnoj proizvodnji uljarica, iskazano količinski, dominantno mjesto ima soja (u promatranom razdoblju soja čini 47,8% ukupne proizvodnje uljarica), a zatim slijede suncokret (u promatranom razdoblju suncokret čini 32,2% ukupne proizvodnje uljarica), uljana repica (u promatranom razdoblju uljana repica čini 19,3% ukupne proizvodnje uljarica) i ostale uljarice (u promatranom razdoblju ostale uljarice čine 0,7% ukupne proizvodnje uljarica). Republika Hrvatska samodostatna je proizvodnjom uljarica, posebno suncokreta, soje i uljane repice. U 2016. godini samodostatnost u proizvodnji uljarica iznosi 222,50 %. U 2017. godini na žetvenoj površini od 174.895 ha, proizvedeno je ukupno 462.896 t uljarica s prosječnim prirodom po hektaru od 2,6 t.
Žetvena površina za uljanu repicu u 2017. godini bila je 48.616 ha, prirod po hektaru 2,8 t, dok je ukupna proizvodnja iznosila 135.810 t. U petogodišnjem razdoblju (2012. do 2016. godine) prosječno je proizvedeno 63.047 t uljane repice te je time proizvodnja u 2017. godini veća za 115,4% u odnosu na petogodišnji prosjek.
U 2017. godini požnjeveno je 37.152 ha suncokreta na kojima je proizvedeno 115.880 t suncokreta u zrnu s prosječnim prinosom po hektaru od 3,1 t. U petogodišnjem razdoblju (2012. do 2016. godine) prosječno je proizvedeno 104.945 t suncokreta te je time proizvodnja u 2017. godini veća za 10,4% u odnosu na petogodišnji prosjek.
Žetvena površina za soju u 2017. godini iznosila je 85.133 ha, prirod po hektaru iznosio je 2,4 t, a ukupna je proizvodnja bila 207.765 t. U razdoblju od 2012. do 2016. prosječno je proizvedeno 155.993 t soje te je time proizvodnja u 2017. godini veća za 33,2% u odnosu na petogodišnji prosjek.
Sustav proizvodnih ograničenja ukinut je završetkom tržišne godine 2016./2017. te se ne primjenjuje od 1. listopada 2017. godine.
Proizvodnja šećera u trenutnoj, 2017./2018. tržišnoj godini iznosi 276.265 t, od čega je proizvedeno 229.143 t šećera od šećerne repe. Republika Hrvatska je samodostatna u proizvodnji šećera koja iznosi 204,7%.
U 2017. godini je na površini od 19.533 ha proizvedeno 1.295.459 t šećerne repe, uz prirod od 66,3 t/ha. Površine zasijane šećernom repom u petogodišnjem razdoblju od 2012. do 2016. godine, u prosjeku su na godišnjoj razini iznosile 19.005 ha te je prosječno proizvedeno 1.057.615 t šećerne repe uz prosječni prirod od 55,7 t/ha. U 2017. godini i u usporedbi s prosjekom navedenog razdoblja, žetvene površine povećane su za 2,8%, dok je proizvodnja šećerne repe također veća za 22,5%, a prirod veći za 19%. Republika Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji šećerne repe. U 2016. godini samodostatnost šećerne repe iznosila je 82,2%, što nije dovoljno za potrebe preradbenih kapaciteta šećerana za proizvodnju šećera.