Maslinarstvo

U Republici Hrvatskoj maslina je jedna od odrednica Mediterana, a područje rasprostranjenosti obuhvaća Istru, priobalni pojas Kvarnera i otoke te priobalni pojas Dalmacije s otocima. Posljednjih godina radi određenih objektivnih okolnosti, kao što su: uvođenje niza mjera državne potpore, situacija na tržištu koja se ogleda u većoj potražnji za maslinovim uljem te mogućnosti postizanja veće cijene, razvoj turizma i dr., kontinuirano raste interes za proizvodnjom maslinovog ulja što je pozitivno utjecalo na razvoj maslinarstva u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017.g. u Republici Hrvatskoj proizvedeno je 28.947 tona maslina, odnosno oko 37.463 hl maslinovog ulja. Prema istim podacima, površina pod maslinicima u 2017. godini iznosila je 18.683 ha.

Najveće površine pod maslinama nalaze se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Godišnja proizvodnja sadnog materijala iznosi oko 550.000 sadnica godišnje. Oko 50% proizvodnje čine domaće sorte.

Većina stabala maslina (oko 96 %) u vlasništvu je obiteljskih gospodarstava, a jedan maslinar u prosjeku održava preko 100 stabala maslina.

Republika Hrvatska ne proizvodi dovoljne količine maslinovog ulja za domaću potrošnju pa dio potrošnje pokriva uvozom. U 2017. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku uvezeno je 3.323 tona maslinovog ulja u vrijednosti 14.100.000 EUR-a dok je izvoz maslinovog ulja u istom razdoblju iznosio 365 tona u vrijednosti 3.200.000 EUR-a, što predstavlja ostvarenu negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, odnosno deficit od 10,9 milijuna EUR-a.

U Republici Hrvatskoj je potrošnja maslinovog ulja niska. Prema anketnim pokazateljima potrošnja maslinovog ulja prosječno je oko 1,5 litara po članu domaćinstva i ako tome pribrojimo potrošnju u ugostiteljstvu, ukupna potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika je oko 2 litre godišnje (usporedba: Grčka - 20 L, Španjolska - 11 L, Italija - 11 L, Portugal - 8,2 L). 

U Republici Hrvatskoj trenutno ima oko 160 uljara, koje su prostorno dobro raspoređene, prosječnog preradbenog kapaciteta oko 1.300 kg/h.